AKTUALNO Zaštita vinove loze početkom vegetacije
Prve stižu različite opasne gusjenice U početku vegetacije vinove loze na trsovima su najuočljivije štete koje čine različite gusjenice (lozin pupar, lozin savijač i grba kora) i više vrsta kornjaša iz porodice pipa. Ti štetnici u početku izgrizaju pupove, a nakon njihova otvaranja i listove vinove loze. Nasreću, njihova brojnost rijetko je tolika da bi se preporučivale kemijske mjere zaštite. Međutim, nakon zabrane nekih vrlo djelotvornih insekticida i sredstava za zimsko prskanje, te zbog blagih zima posljednjih godina, može se očekivati da će i ti štetnici u budućnosti početi činiti ekonomski znatne štete na vinovoj lozi. U kontinentalnim vinogorjima mnogo češći i važniji štetnici vinove loze su lozine grinje šiškarice. One prezime ispod kore i u ljuskicama pupova. Čim počne bubrenje, grinje ulaze sve dublje u pup, u kojem sišu sokove, a kasnije prate razvoj izboja i sišu na njegovim najmlađim dijelovima. Neki najzaraženiji pupovi posmeđe i osuše se, a iz nekih se razviju izboji sa skraćenim internodijima (akarinoza) ili se pojavljuju nabrekline na listovima (erinoza).
Lozine grinje šiškarice suzbijamo dva puta: ranim proljetnim (zimskim) prskanjem i tretiranjem u početku vegetacije. Kasno proljetno prskanje zahvaća grinje koje se nalaze u pupu, najbolje ako je pup počeo bubriti. Prskati treba kvalitetno, uz veliki utrošak škropiva. Možemo koristiti fungicid na osnovi sumpora COSAVET DF u koncentraciji od 2 do 4% ili uljni pripravak PRIMA u koncentraciji 2%. U vrijeme kretanja vegetacije grinje počinju izlaziti iz pupova u kojima su prezimile i prelaziti na mlade izboje. Tada se tretiraju specifičnim akaricidima, a tretiranje često treba ponoviti nakon 10-14 dana. Osim napada štetnika mladi izboji vinove loze u početku vegetacije mogu biti napadnuti i crnom pjegavosti (Phomopsis). Ta se bolest na listovima pokazuje u vidu sitnih žućkastih pjega s crnom točkom u sredini, a na mladicama nastaju crna ovalna ulegnuća kao posljedica odumiranja parazitiranih stanica. Već u jesen rozgva napadnutih trsova poprima netipičnu pepeljastosrebrnastu boju. Do proljeća se na zaraženoj, izblijedjeloj rozgvi razvija velik broj crnih točaka. To su plodna tijela gljive - piknide, koje su izvor zaraze u sljedećoj vegetaciji, ako smo takvu zaraženu rozgvu prisiljeni koristiti za rodno ili prigojno drvo. Iz zaražena drva pupovi često ne protjeraju ili protjeraju obično samo vršni. Suzbijanje crne pjegavosti započinjemo zimskim prskanjem, jednim od fungicida na osnovi bakra, kao što je NEORAM WG i slični.
Drugo prskanje obavljamo pri pojavi zelenog vrha pupa, a treće pri pojavi prvih listića, nekim od preparata registriranim za suzbijanje crne pjegavosti, kao što su DITHANE DG NeoTec, DITHANE M-45, MANKONOR 80 WP, FOLPAN 80 WDG ili ALONSO. Tamo gdje je bolest prisutna potrebno je sustavno suzbijanje da se ne proširi, jer ju je vrlo teško iskorijeniti.
Davor Hodak, dipl.ing,agr. AgroChem MAKS d.o.o. |
