Daruvarsko vinogorje

Piše: Snježana Sabo

Daruvarsko vinogorje

        Uzgoj vinove loze na području grada Daruvara započeo je prije više od 2.200 godina. Poznati štovatelji vinske kapljice bili su i pripadnici Rimskog carstva, a o čemu svjedoči i pronađeni diatretni stakleni pehar za vino. Zahvaljujući kršćanstvu, vinova loza i vino dobivaju prvo kultni, a potom i vjerski karakter. Vinogradarstvo Daruvara svoj procvat i širenje doživljava dolaskom obitelji Janković početkom 18. stoljeća. Vinogradarstvo počinje zauzimati značajnije mjesto u gospodarstvu daruvarskog kraja završetkom 1. svjetskog rata. Kako bi se zaštitili od vinogradarskih veleposjednika 1928.godine u daruvarskom naselju Donji Daruvar javlja se inicijativa za udruživanjem vinogradara. Zanimljiv je i podatak iz te iste 1928.godine koji kaže da se tada vinova loza uzgajala na 976 katastarskih jutara. 700 jutara je bilo zasađeno američkom cijepljenom vinovom lozom, navode izvori, a ostatak pod domaćom i izravno rodećom sortom. U nasadima zasađenim cijepljenom lozom uzgajale su se najviše talijanska i rajnska graševina, plemenka, sauvignon, kadarka, burgundac sivi, traminac i frankovka. Prosječan je prihod po jednom katastarskom jutru iznosio 20 do 25 hektolitara vina.

        1932.godina značajna je jer su tada vinogradari iz Daruvara i Donjeg Daruvara osnovali vinogradarsku zadrugu. Novija povijest vinogradarstva započinje 1983.godine kada sustav Badel Vinoprodukt preuzima preostale vinograde i tada razvoj vinogradarstva doživljava ponovni uzlet.


        Danas Badel 1862 posjeduje 150 hektara vinograda smještena na dva lokaliteta u Donjem Daruvaru i Ðulovcu. Badel 1862 Vinarija Daruvar nasade je smjestila na blagim padinama Papuka i Psunja na nadmorskim visinama 150-230 metara. Današnji podrum vinarije posjeduje moderne strojeve za preradu grožđa, provođenje hladnog vrenja, tako da danas podrum ima ukupni kapacitet cca. 2.000.000 litara.

        Vinarija posjeduje i jednu od najmodernijih linija za punjenje kapaciteta 2000 litara na sat. Upravo ovi tehnološki detalji svrstavaju ovu vinariju u jednu od najmodernijih vinarija u Hrvatskoj.

        Daruvarska vina svoje iznimne osobine mogu zahvaliti, tvrde stručnjaci, mikroklimatskim uvjetima na ograničenim lokalitetima daruvarskog vinogorja.

        Daruvarsku graševinu tako odlikuje blaga i prepoznatljiva aroma, zelenkasto žuta boja te osebujan buke. Poslužuje se uz sva jela od bijelog mesa, te kvalitetnu slatkovodnu ribu. Uz graševinu kvalitetan je i Rizling rajnski, Chardonnay te Sauvignon.

        Vino i vinogradarstvo značajno su obilježje Daruvara čemu svjedoči i tradicionalno svetkovanje, krštenje i ispijanje vina na Dan Svetog Martina - poznato Daruvarsko Martinje. Posebno se štuje i vinogradarski zaštitnik Sveti Vinko, jer vinogradi ožive već u siječnju. Od 1999. godine u Daruvaru se koncem travnja odnosno početkom svibnja organizira izložba vina pod nazivom VINODAR. Njeni su organizatori uz grad, Bjelovarski sajam, Vinarija Daruvar i Vinogradarska zadruga, a suorganizator Gospodarska komora Bjelovar, HZPSS, a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te županija bjelovarsko bilogorska. Osim izložbe vina odvija se i nekoliko okruglih stolova s aktualnim temama, te različite i vrlo zanimljive demonstracije opreme.

        Na području daruvarskog vinogorja prostire se i vinska turistička cesta čija je ukupna duljina 11.685 metara. Njena je posebnost što kreće gotovo iz samog središta grada, vodi kroz  daruvarske vinograde te ide dalje prema Petrovom vrhu koji je kraj vinske ceste. Na njemu se nalazi planinarski dom i uređeno skijalište sa vučnicom. Svi oni koji odluče posjetiti ovo vinogorje vina mogu kušati u nekoliko privatnih vinarija koje su smještene na samoj vinskoj cesti.