Suvremena prihrana vinograda izvrsnim organskim gnojivom

        Jesen je za vinogradare posebno godišnje doba -  doba berbe plodova protekle sezone i planova za budućnost. Nakon berbe, u vinogradima slijede jesenski radovi, pripreme za zimu i jesenska gnojidba mineralnim gnojivima koji tlo bogate P, K, Mg i ostalim mikro elementima, ali i ona još značajnija  gnojidba organskim gnojivima, koja je važna za nadolazeću sezonu i za dugoročni razvoj vinograda.

        Dobra osobina organskih gnojidbi je ta da su hranjiva organski vezana i kao takva nedostupna biljci tijekom zime - praktično miruju u zemljištu. Naime, u hladnim tlima tijekom zime mikrobiološka je aktivnost, dakle i mineralizacija organske tvari, minimalna ili je nema. Zbog toga se hranjiva iz organskog gnoja (ne gnojnice!) tijekom zime  minimalno isperu iz zemljišta  nema gubitaka hranjiva niti zagađivanja podzemnih voda. Oslobađanje hranjiva i cjelokupno djelovanje organske tvari započinje s rastom temperature zemljišta, nekako istovremeno s buđenjem vinove loze u proljeće. Tada se hranjiva počinju oslobađati u manjoj mjeri, a zagrija-vanjem tla sve više (posebno je bitna dinamika dušika, koji vinovoj lozi mora biti na raspolaganju ponajviše od sredine svibnja do sredine srpnja).

Razlike kod kontinentalnog ili mediteranskog područja

        A upravo je zbog dušika bitno da li imamo vinograd u kontinentalnom ili mediteranskom području: u mediteranskom području su zime blage s višim temperaturama, tijekom kojih su nerijetki prekrasni dani sa 10 ili 15°C kojima potom slijede hladni dani s burom i nakon toga jutarnjim mrazom.  Dulje razdoblje toplih dana vrlo lako prouzroči preranu vegetaciju, koja je iznimno štetna ako joj slijede dani s jakim vjetrom, mrazom i niskim temperaturama. Zbog prerane vegetacije nije poželjno da je tlo bogato organskim  gnojivom iz kojeg bi se tijekom toplih dana mogao oslobađati dušik, jer bi dodatno prihranio lozu i ubrzao prijevremenu vegetaciju.

        Dok je na kontinentu bolje organski gnojiti u jesen, na Mediteranu je bolje ako se za gnojidbu vinograda bogatim visokokvalitetnim organskim gnojem odlučimo u ožujku.

Izbor organskog gnojiva 

        Pri izboru organskog gnojiva te procjeni kvalitete i cijene potrebno je obratiti pozornost na nekoliko parametara: sastav (udio dušika, fosfora, kalija, magnezija i ostalih mikroelemenata), udio suhe tvari, da li postoji mogućnost da sadrži sjeme korova i patogene organizme, način primjene, te potrebnu količinu gnojiva za hektar vinograda.

        Što je veći udio suhe tvari u gnojivu, manja je količina potrebna za isti ili bolji učinak. Ako odaberemo gnojivo s visokim postotkom suhe tvari, recimo 90 % (npr. Plantella Organik), po hektaru će nam biti potrebna manja količina u odnosu na gnojivo u kojem je udio suhe tvari manji. Ujedno, pri kupovini gnojiva s npr. 30 % udjela suhe tvari u suštini plaćamo čak 70 % vlage, odnosno vode, a samo 300 kg suhe tvari/t, dok kod gnojiva čiji je udio suhe tvari 90%, plaćamo samo 10 % vlage (vode), a dobivamo 900 kg suhe tvari/t. Isto vrijedi za postotak hranjiva: sastav 5-3-2 + 1 + mikroelementi kod Organika znači da po toni sadrži 50 kg dušika, 30 kg fosfora itd. Za usporedbu, prosječno domaće stajsko gnojivo sadrži otprilike 0,4 % dušika, odnosno samo 4 kg po toni  dakle 12-13 puta manje, a fosfora (0,15 %) čak 20 puta manje!
Bitno je naglasiti i sljedeće: ako proizvodimo kvalitetno ili vrhunsko buteljirano vino, mjerilo nam je kakvoća grožđa, dok je količina podređena kvaliteti. Pri takvoj proizvodnji moramo biti oprezni pri gnojenju dušikom, jer povećava količinu proizvoda na štetu kakvoće. Mnogi proizvođači kvalitetnih i/ili vrhunskih vina iz iskustva su zaključili da im je godišnje dovoljna samo 1 t/ha Organika, uz dodavanje fosfora i kalija prema potrebi, obzirom na analizu tla, te foliarno prihranjivanje mikroelementima. 50 kg N/ha u organskom obliku za grožđe visoke kvalitete je u većini slučajeva idealna količina!

        Zbog jednostavnosti rasipanja iznimno je praktično ako je gnojivo u obliku peleta, jer ga u tom obliku možemo rasipati uz pomoć najobičnijeg rasipača mineralnih gnojiva. Na taj način štedimo dragocjeno vrijeme za manipulaciju i rasipanje, a smanjuje se i utrošak goriva.

        Ako želimo imati kvalitetno vrhunsko grožđe i vino te još uspješniju profesionalnu proizvodnju, lakše je, brže, sigurnije, jeftinije i  učinkovitije po hektaru vinograda upotrijebiti 1-2 t proizvoda kao što je Plantella Organik, nego 2-3 t peletiranog gnojiva sa samo 30 % suhe tvari ili 30-40 t tradicionalnog domaćeg stajskog gnoja.

Primjer iz prakse uporabe organskog gnojiva u Badelovoj vinariji

Na području Korlata, sjeverozapadno od Benkovca, na krševitom tlu, zagrebačka je tvrtka Badel 1862, koja u Benkovcu ima svoju vinariju, zasadila vinograd u kamenu. Priprema terena, s obzirom na strukturu tla koje je većim dijelom kamenjar, bila je jedna od najzahtijevnijih faza u podizanju novog vinograda. Iako zemljište izgleda POTPUNO kamenito, ispod sloja kamena postoji sloj zemlje. Da bi se površina pripremila za sadnju, taj se kamen morao samljeti, a veći blokovi razbiti. Priprema tla se sastojala u riperanju s riperima na metar dubine, u razmacima od metar i pol, unakrsno po metar i pol, čime se dobilo mrežu kojom se rahli tlo i stvaraju uvjeti za rast vinove loze.


        Nakon obrade tla moglo se pristupiti samoj sadnji, koja je obavljena uz pomoć mehanizacije.
Na površini veličine 102,73 ha zasađeno je 539 100 trsova vinove loze. Sadnja cijepova obavljena je na razmaku od 2,20 x 0,87 m. Zasađene su sorte: Merlot, Cabernet Sauvignon, Syrah, Cabernet Franc i Mourverde. Primitak loznih cijepova bio je zadovoljavajući, oko 98 %. Zbog same teksture i strukture tla klasična primjena stajskog gnojiva nije bila moguća ni prihvatljiva, te se radi toga, kao i zbog ranije navedenih mnogobrojnih prednosti, idealnim pokazalo organsko gnojivo Plantella Organik. Primjena Organika bila je posebno povoljna zbog njegove granulacije i olakšanog rasipanja uz pomoć deponatora. Na taj se način uštedjela značajna količina novca i vremena.

        Zbog strukture tla nije primijenjena klasična deponacija, već se ona, zbog kamena, odvijala na 10 cm ispod površine. Na površinu od 1 ha raspoređena je 1 tona organskog gnojiva Organika. Deponacija organskog gnojiva Plantella Organik trajala je od 5.02.2007. do 15.03.2007. Tijekom vegetacije već je primjetna razlika u izgledu i boji vinove loze. Na položajima s izraženijom klorozom došlo je do smanjenja te neugodne pojave i do 80 %. Na lokalitetima s istom teksturom tla vinova je loza ujednačenijeg rasta. Utvrđeno je da ovakav način primjene organskih gnojiva ima daleko više prednosti u odnosu na klasična stajska gnojiva, te da je jedna od osobito važnih karakteristika ovog gnojiva ta što je termički obrađeno protiv sjemena korova i spora parazitskih gljiva, uzročnika bolesti.

Dipl.ing. Božo Škara
Tehnolog na imanju Korlat,
Badel 1862, Vinarija Benkovac