Korovi vinove loze

                      Korovna flora vinograda uvelike je određena agrotehničkim i ampelotehničkim mjerama. Uzgojni oblik, međuredni razmak i razmak unutar reda, način obrade tla, gnojidba, zatravljivanje i učestalost košnje kao i primjena herbicida uvelike utječu na sastav i građu korovnih vrsta u vinogradu. Najznačajnije korovne vrste koje predstavljaju problem u vinogradima dijele se u 3 skupine: zimsko - proljetni korovi, proljetno - ljetni i kasno ljetni ili jesenski korovi.

Zimsko - proljetni (ozimi) korovi

Mišjakinja - Stellaria media
Crvena mrtva kopriva - Lamium purpureum
Pastirska torbica - Capsella bursa - pastoris
Perzijska čestoslavica - Veronica persica
Bršljenasta čestoslavica - Veronica hederifolia
Gorčica - Sinapis arvensis
Kostriš - Senecio vulgaris
Običan grbak - Rorippa sylvestris
Jednogodišnja vlasnjača - Poa anua
Sedmolist - Aegopodium podagraria
Ljulj - Lolium temulentum
Puzajuća petoprsta - Potentilla reptans

Proljetno - ljetni korovi

Bijela loboda - Chenopodium album
Oštrodlakavi šćir - Amaranthus retroflexus
Visoka hudoljetnica - Erigeron canadensis
Sitnocvjetna konica - Galinsoga parviflora
Ptičji dvornik - Polygonum aviculare
Uzlasti dvornik - Polygonum lapathifolium
Žljezdasti dvornik - Polygonum persicaria
Crna pomoćnica - Solanum nigrum
Tušt - Portulaca oleracea
Svinjak - Sonchus oleraceus
Kostrva - Echinochloa crus - galli
Sivi muhar - Setaria glauca
Zeleni muhar - Setaria viridis
Svračica - Digitaria sanguinalis
Osjak - Cirsium arvense
Slak - Convolvulus arvensis
Ladolež - Calystegia sepium
Maslačak - Taraxacum officinale
Poljska preslica - Equisetum arvense
Kovrčava kiselica - Rumex crispus
Pirika - Agropyron repens
Troskot - Cynodon dactylon
Divlji sirak - Sorghum halepense

Kasno ljetni ili jesenski korovi

Kostrva - Echinochloa crus - galli
Sivi muhar - Setaria glauca
Zeleni muhar - Setaria viridis
Bijela loboda - Chenopodium album
Oštrodlakavi šćir - Amaranthus retroflexus
Visoka hudoljetnica - Erigeron canadensis
Ptičji dvornik - Polygonum aviculare
Uzlasti dvornik - Polygonum lapathifolium
Žljezdasti dvornik - Polygonum persicaria
Osjak - Cirsium arvense
Slak - Convolvulus arvensis
Maslačak - Taraxacum officinale
Pirika - Agropyron repens
Troskot - Cynodon dactylon

                      U ozime korovne vrste pripadaju jednogodišnje vrste koje s razvojem kreću najčešće u jesen te prezime u mlađem razvojnom stadiju (rozeti), a u proljeće se jače razvijaju i plodonose. U zimu ove korove nije potrebno suzbijati jer ne prijete kulturi, a često pokrivaju cijelo tlo i sprječavaju eroziju. Sa suzbijanjem je potrebno krenuti u proljeće kada kultivirane biljke krenu s vegetacijom.

                      Proljetno - ljetne korovne vrste su ekonomski vrlo značajne i potrebno ih je pravovremeno suzbijati. Višegodišnji korovi poput slaka, osjaka, troskota, pirike te divljeg sirka iznimno su opasni. Zbog svog načina razmnožavanja i velike mase podzemnih organa moguće ih je pravilno suzbiti samo primjenom sistemičnih insekticida.

                      Suzbijanje kasno ljetnih ili jesenskih vrsta korova ovisi o terminu berbe, potrebi ulaska strojeva u vinograde te općenito agrotehničkim mjerama.

Štete od korova

                      Najveće štete od korova u vinogradu nastaju u mladim nasadima kojima korovi oduzimaju vodu, mineralna hranjiva, svjetlo te prostor iznad i ispod površine tla. Mladim nasadima vinograda korovi štete na direktan način dok su u već etabliranim nasadima štete od korova više indirektnog karaktera: sklonište su miševima, domaćini biljnim bolestima i štetnicima, usporavaju provjetravanje i cirkulaciju zraka, priječe kvalitetno nanošenje zaštitnih sredstava na list i grozd loze i oduzimaju lozi svjetlost čime se usporava proces zriobe.

Suzbijanje korova

                      Suzbijanje korova u vinogradu može se provoditi na 2 glavna načina: kulturalnim mjerama i kemijskim mjerama. U kulturalne mjere ubrajaju se obrada tla, malčiranje, zatravljivanje, spaljivanje korova plamenom te biološke mjere suzbijanja. Kemijskim mjerama se korovi mogu suzbijati fumigacijom odnosno sterilizacijom tla kemijskim sredstvima ili klasičnom primjenom herbicida.

Kulturalne mjere

                      Obradom tla postižu se povoljni uvjeti za rast i razvoj kulture. Dobiva se rahlo i prozračno tlo koje može prihvatiti vlagu u kišnom razdoblju te ju zadržati za vrijeme suhog razdoblja. U takvom tlu stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj mikroorganizama koji pozitivno utječu na plodnost. Uz obradu tla obavlja se i gnojidba. Obradom tla u optimalno vrijeme uništavaju se i korovi koji priječe pravilan razvoj biljke. Obradom tla može doći i do nekih negativnih posljedica kao što je jača podložnost tla eroziji, naročito na nagnutim terenima. Druge negativne posljedice su moguće širenje višegodišnjih korova te onemogućavanja pravovremenog ulaska strojeva u vinograd zbog kišom raskvašenog tla. Održavanje tla u vinogradu isključivo mehaničkim mjerama najskuplji je način te se najčešće kombinira više načina.

                      Malčiranje se provodi najčešće u povrćarstvu i kod uzgoja sadnog materijala višegodišnjih vrsta. Malč može biti prirodni i sintetički. Prirodni ili organski malč su slama, listinac, kompost, papir ili kora drveta. Sintetički malč je prozirna ili crna polietilenska folija. Kod primjene organskog malča važna je debljina sloja koja ne propušta korove. Malčiranjem se priječi rast korova, a osim te svrhe, malčiranjem se povećava temperatura tla i priječi gubitak vode iz tla.

                      Zatravljivanje površine može se obavljati spontanom (samoniklom) korovnom florom, sjetvom djetelinsko travne smjese te sjetvom ljulja ili smjesom trava. Međuredno zatravljivanje tla preporuča se u rodnim nasadima humidnijih područja s pravilnim rasporedom oborina. U mladim nasadima preporučljivo je držati čisto tlo bez korova mehaničkom obradom tla te primjenom herbicida. Prednosti zatravljivanja su poboljšana pedobiološka i fizikalno-kemijska svojstva tla, smanjeno oštećivanje korijena plugom u površinskom sloju, sprječavanje naglog otjecanja voda, ali i lakše upijanje velikih količina voda, spriječeno je kolebanje temperatura, sprječavanje pojave velikog broja korovnih vrsta, smanjivanje erozije, olakšan prohod strojeva i rad radnika i još mnoge druge. Iako zatravljivanje ima jako puno prednosti ipak ima i nekoliko nedostataka kao što su oduzimanje vode u sušnim razdobljima, veće razmnožavanje glodavaca i kukaca, sporije zagrijavanje tla i privlačenje pčela koje mogu biti otrovane insekticidima.

Kemijske mjere

                      Za uspješno suzbijanje korova potrebno je poznavati korovnu floru vinograda kao i spketar i način djelovanja pojedinog herbicida. S obzirom na način primjene herbicida u vinogradu, herbicide dijelimo na one koji se primjenjuju prije nicanja korova (pre-em herbicidi) i nakon nicanja korova (post-em herbicidi).

                      Pre-em herbicide korovna biljka upija korijenom iz tla (topive faze tla). Imaju trajniji (perzistentniji) učinak što znači da dulje vremena sprječavaju nicanje korova. Suzbijaju uglavnom jednogodišnje korovne vrste, a zbog prostorne selektivnosti ne štete nasadu čije korijenje ide dublje u tlo od sloja u kojem se zadržavaju herbicidi. Opasnost se može pojaviti ako se herbicid primjeni u većoj dozi od propisane kada za vrijeme ljetnih pljuskova na lakšim tlima može biti fitotoksičan za kultiviranu biljku.

                      Herbicide koji se koriste nakon nicanja, korovna biljka upija preko lista. Sistemične herbicide biljka zatim translocira u sve biljne dijelove iznad i ispod površine tla. Obično se ne primjenjuju u punoj vegetaciji, a ukoliko se ukaže potreba za primjenom potrebno je opljeviti izboje i pričekati da rane kalusiraju. Kontaktni herbicidi djeluju „samo na mjestima na kojima ih je biljka primila“, oni se ne translociraju kroz cijelu biljku. Prilikom primjene treba biti oprezan zbog mogućnosti zanošenja ili „drifta“ kada mogu biti štetni za vinovu lozu. Za vrijeme vegetacije primjenu post-em herbicida potrebno je provoditi pod smanjenim tlakom prskalice, odnosno s krupnijim kapljicama kako ne bi došlo do zanošenja. Potrebno je koristiti sapnice šireg kuta i manjeg otvora. U nasadima se često koriste post-em herbicidi koji suzbijaju samo jednogodišnje i višegodišnje korovne vrste iz porodice trava te je njihova primjena potpuno bezopasna za vinovu lozu.

                      Herbicide se preporuča koristiti što rjeđe i u trakama, što bi odgovaralo pokrivanju 20 - 30% površine od 1 ha nasada. Često ih treba primijeniti 2 - 3 puta u vegetaciji budući da jednokratna primjena gotovo nikad nije dovoljna u držanju korova pod kontrolom u cijeloj vegetaciji. Prvo tretiranje obično se provodi u početku porasta korova, prije obrade tla, post-em herbicidima. Nakon obrade tla moguća je primjena pre-em herbicida, ako nije prisutna visoka populacija višegodišnjih korova.

                      U tablici su navedeni registrirane aktivne tvari i pripravci za suzbijanje korova u vinovoj lozi za 2019. godini.

PRIPRAVAK

AKTIVNA TVAR

BASTA 15

glufosinat

CHIKARA 25 WG

flazasulfuron

CHIKARA DUO

glifosat, flazasulfuron

DEVRINOL 45 FL

napropamid

PANTERA QT

kizalofop-p

WISH TOP

REGLONE FORTE

dikvat

REGLONE 200 SL

DESSICASH 200 SL

QUAD-GLOB 200 SL

COSMIC

glifosat

OURAGAN SYSTEM 4

BOOM EFEKT

GLIFOKOR 360 TF

HERKULES

CIDOKOR PLUS

TOTAL TF

PLEDGE 50 WP

flumioksazin

STOMP AQUA

pendimetalin

DOST 330 EC

SHARPEN 330 EC

PENDUS 330 EC

FOCUS ULTRA

cikloksidim

BELOUKHA

pelargonska kiselina

DUAL GOLD 960 EC*

S-metolaklor

*Pripravak DUAL GOLD 960 EC koristi se samo u mladim nasadima vinove loze koji još nisu u rodu.