Šljive za rakiju, pekmez, kompot
Prema statističkim podacima, po broju stabala i proizvodnji voća šljiva je najzatupljenija voćna vrsta u našoj zemlji. Tome pridonose ne samo povoljni ekološki uvjeti njezina dobrog uspijevanja na tim područjima i njezina dosta velika prilagodljivost širokom rasponu razlika u ekološkim uvjetima, nego znatno i mogućnost višestrukog korištenja toga voća u vlastitu kućanstvu. To je bilo vrlo značajno u gospodarski nerazvijenim zemljama s nesigurnim tržišnim uvjetima, koji nas na žalost još i danas prate. Težimo promjenama, ali se one vrlo polako provode i u potrošnji i trgovini voćem.
Sadnjom šljivika mogu se iskoristiti prednosti ove voćne vrste koje ona može pružiti u odnosu na mnoge druge u vlastitom korištenju njezinih plodova za nekoliko prerađevina. Prema namjeni plodova sve sorte šljive općenito svrstavamo u tri velike skupine: Stolne sorte koje su najprikladnije i prvenstveno i namijenjene za svježu stolnu potrošnju; Sorte za više namjena ili sorte kombiniranih svojstava - čiji plodovi se mogu rabiti za različite namjene i Rakijske sorte - od kojih se plodovi mogu iskoristiti gotovo jedino za rakiju, i to ne prve kakvoće.
Dosadašnji pokušaji proizvodnje stolnih sorata šljive kod nas (primjerice u Našicama, pa Opuzenu i Zadru tzv. japanskih sorata) nisu se dulje održali a kamoli proširili, iako bi iz te skupine bilo sorata vrlo prikladnih i za proizvodnju kompota. To je još veliki naš neriješeni problem, a činjenica je da se danas uvoze plodovi stolnih sorata šljive iz Italije koji se prodaju na našim tržnicama i u voćarnicama.
Najvrjednije su općenito sorte iz skupine kombiniranih svojstava, čiji su plodovi, uglavnom, plavi pa ih ponekad nazivamo i šljivama plave boje ploda. Među njima je i kod nas najzatupljenija ali i najkvalitetnija sorta Bistrica. Od nje nema bolje sorte za pekmez, sušenje i rakiju, a dobra je i za svježu potrošnju kao i za kompot. Nema niti jedne sorte samo sa dobrim svojstvima nego i lošim ili manama pa tako je i kod Bistrice.
Ona je sorta populacija brojnih klonova s malo različitim svojstvima. Kao populacija je samooplodna i dobre rodnosti. U prosjeku ima relativno male plodove (prosječno oko 18 g) ali u njezinoj populaciji ima klonova s krupnijim i sitnijim plodovima. Ako se može doći do boljih klonova daje se prednost onima s krupnijim plodovima ali i drugim dobrim svojstvima. Bistrica je vrlo osjetljiva na virusnu bolest šarku šljive (Prunus virus 7), pa treba saditi samo zdrave sadnice. Znatno je manje podložna truleži plodova (monilia sp.) od mnogih drugih sorata, ali ne i na štetnike. Naši rasadnici, na žalost, ne proizvode sadnice Bistrice na vlastitu korijenu iz izdanaka ili razmnožavanjem metodom mikrorazmnožavanja, pa niti na vegetativnim podlogama šljive što bi za intenzivnu proizvodnju bilo bolje, pogotovo za Bistricu, jer ona nije jako bujna sorta. Cijepe je na najbujniju generativnu podlogu (kao i sve druge sorte šljive) - populaciju sjemenaka djanarike koja povećava njezinu bujnost i oteže završetak vegetacije. To utječe na kasniji početak rodnosti mladih stabala, osobito na plodnijem tlu i smanjuje otpornost, zbog slabijeg odrvenjavanja vrhova dugih jednogodišnjih šiba, na niske zimske temperature, zahtijeva rjeđi sklop sadnje stabala i drugo. Istina, na toj podlozi šljive podnose nešto manje plodno i malo vlažnije i sušnije tlo.
Tek iza Bistrice za ostale namjene mogla bi se preporučiti i sorta Stenli (Stanlev), koju svi naši rasadnici još dosta razmnožavaju i imaju njezinih sadnica. Ona je bujnija rasta od Bistrice, manje je guste krošnje, ima znatno krupnijih plodova (prosjek oko 30 g), također plave boje, koji ranije dozrijevaju, nešto je otpornija na šarku, ali dosta podložna na trulež plodova (moniliju). Ona je samo fakultativno (djelomice) samooplodna, pa joj je za sigurniju rodnost potrebno i dobro strano oprašivanje. Dobar oprašivač po vremenu cvatnje može joj biti sorta Kalifornijska plava. Kod rasporeda sadnje potrebno je voditi računa da stablo ili stabla oprašivača ne budu jako udaljena od stabala Stenlija.
Osim znatno veće i privlačne veličine po drugim svojstvima kakvoće ploda Stenli zaostaje za Bistricom.