Slavko Kos iz Vrbove posadio prvu veću plantažu trešanja u Brodsko-posavskoj županiji
Traženo i cijenjeno voće u zapadnoj Europi
Prema preporukama stručnjaka Kos se odlučio za sadnju više sorata koje dozrijevaju od početka svibnja do početka srpnja. Uz takav sortiment lakša je organizacije branja, ali i plasman na tržište.
Prošle godine smo pisali o nepravednoj zapostavljenosti trešnje u Slavoniji. Primjerice, u Brodsko-posavskoj županiji nije bilo ni jednog većeg nasada tog sočnog sezonskog voća. Posjetili smo tada poznate voćare Dražena Ružića iz Klokočevika i Brana Brankovića iz Kruševice koji su, kako su istaknuli, do tada uglavnom eksperimentirali sa sortama i podlogama. Na temelju vlastitih iskustava zaključili su da je trešnja tržišno zanimljivo voće i da treba širiti nasade pod tom voćnom vrstom.
Slično misli i Slavko Kos iz Vrbove koji je jesenas u Starcima kod Starog Petrovog Sela uz stručnu pomoć savjetnice HZPSS-a mr. Zdenke Mamić posadio trešnje na površini jednog hektara. Riječ je o prekrasnom brežuljkastom terenu okrenutom prema jugu na nadmorskoj visini 150 metara. Prije toga Kos je podignuo i dva hektara šljivika, također uz stručnu pomoć savjetnice HZPSS-a dipl. ing. Vesne Alasić.
Najzastupljenije sorte Lambert i Hedelfinger
- Dugo sam dvojio oko sadnje trešanja. Na to me nagovorila doktorica Vlatka Babić iz Starog Petrovog Sela koja živi i radi u njemačkom gradu Stutgartu. Ona mi je ustupila zemljište u Starcima i savjetovala da sadim trešnju jer je to vrlo traženo voće u Njemačkoj i ostalim zapadnoeuropskim državama - priča naš domaćin dok obilazimo mladi voćnjak koji su on i sin Antonio posadili na iskrčenom zemljištu. Pokazuje nam i nekoliko velikih i starih stabala trešanja na susjednoj zapuštenoj njivi koja još donose rod. One su, kaže Slavko, najbolji pokazatelj kako je to područje gotovo idealno za trešnju, ali i drugo voće.
Prema preporukama stručnjaka Slavko se odlučio za sadnju više sorata, kako kaže, od prve koja dozrijeva početkom svibnja do zadnje, koja se bere u srpnju. Uz takav sortiment lakša je organizirati branje, ali i plasman na tržište.
- Najranije su sorte u našem mladom trešnjiku Primavera i Svibanjska rana, a najzastupljenije Lambert i Hedelfinger. Posadili smo i sorte Van, Bing, Volovsko srce i Sunburst. Podloga je divlja trešnja (prunus avium), na kojoj trešnje i višnje najbolje uspijevaju u ovom našem podneblju. S drugim podlogama na ovom području (poput colta i gisele) voćari još nemaju dovoljno iskustava - kaže Slavko.
Planiraju širenje voćnjaka
Razmak reda od reda je 5 metara, u redu su trešnje posađane na razmak od 4 metra. Takav sklop, dodaje domaćin, diktirali su redovi šljivika na koji se nastavlja nasad trešanja. U proljeće će sadnice skratiti na visinu 70 centimetara, a što se tiče uzgojnog oblika najvjerojatnije će se odlučiti za piramidalni.
Svjestan je da prvi značajniji rod treba čekati 5-6 godina, ali, kako ističe, riječ je o dugoročnoj investiciji i proizvodnji kojoj se želi posvetiti njegova obitelj. Nada se da će glavninu trešanja prodavati u svježem stanju, a dio planira prerađivati u prirodne sokove.
- Kad smo prije tri godine počeli krčiti šikare i krenuli u sadnju voćnjaka mnogi su nam se smijali. Nasreću, sada se sve više ljudi u našem kraju okreće voćarstvu. Tomu umnogome pomaže i država svojim programom poticajima višegodišnjih nasada, ali veliku ulogu u tome imaju i mediji koji “otvaraju oči” potencijalnim voćarima - kaže Slavko, dodajući da njegovo obiteljsko gospodarstvo planira i podizanje novih nasada kako bi od toga moglo živjeti.
Ističe da u tom brdskom dijelu općine Staro Petrovo Selo, gdje ima mnogo napuštene i zapuštene zemlje, treba saditi voćnjake i obnavljati vinograde. To bio, kaže, bio velik doprinos oživljavanju gospodarstva i samozapošljavanju.
Vjeko Hudolin