Posjetili smo najveći nasad jagoda u Brodsko-posavskoj županiji
Zablude o astronomskoj zaradi na jagodama
Obiteljska gospodarstva Petra Lovinčića i Ivana Čuljka iz Starog Slatnika najveći su proizvođači jagoda u Brodsko-posavskoj županiji, a možda i u Slavoniji. Prve jagode zasadili su prije 12 godina, a sada pod tim voćem imaju 3 hektara, od toga jedan hektar pod plastenicima.
- Zbog duge i hladne zima i čestih proljetnih kiša ove je godine kasnio početak berbe i na natkrivenim površinama, učinak plastenika nije došao do punog izražaja: i jagode u plastenicima i one na nenatkrivenim površinama počele su dozrijevati gotovo u isto vrijeme. Veća ponuda jagoda odmah na početku sezone prodaje smanjila cijenu tog voća - kaže Petar Lovinčić.
Proizvođači jagoda iz Starog Slatinika ističu još nekoliko problema. Na hrvatskom tržištu bilo je i mnogo uvoznih jagoda iz Italije i Španjolske, a na lošiju prodaju utjecala je i sve slabija kupovna moć građana koja se osjeti posljednjih godina.
- Cijene jagoda su niže nego prošlih godina, a tržište je zagušeno zbog konkurencije sve većeg broja novih proizvođača koji se počinju baviti uzgojem tog voća - kaže Petrov sin Tomislav.
A na pojavu velikog broja novih proizvođača utjecale su, kažu Lovinčići, i priče pojedinih stručnjaka o bruto zaradi i do 800 tisuća kuna po hektaru, što tvrde, ni izbliza nije istina.
- Proizvodnja jagoda zahtijeva velika ulaganja po jedinici površine u kvalitetne sadnice i ostali repromaterijal. Za dobre prinose i kvalitetne plodove jagodama treba osigurati navodnjavanje, veliku pozornost treba posvetiti tehnologiji, osobito zaštiti od bolesti, jer i najmanji propust može se odraziti na smanjenje proizvodnje - kaže Petar. Dodaje da jagoda zahtijeva i mnogo ručnog rada, osobito u sadnji i berbi. U velikoj konkurenciji treba izboriti i svoje mjesto na tržištu. Lovinčići najviše prodaju na tržnicama u Slavonskom Brodu, Osijeku, Požegi i Vinkovcima, ali i u Zagrebu i Rijeci.
Budući da je jagode sve teže plasirati, Tomislav se kao mlad čovjek i student voćarstva i vinogradarstva, želi posvetiti proizvodnji i drugih kultura.
- Razmišljam o mnogo toga. Želio bih podignuti veće trajne nasade voća i vinograda za što u ovom našem slatiničkom i stupničkom kraju postoje odlični klimatski i zemljišni uvjeti, ali velik je problem nedostatak zemljišta. Na tim brdskim terenima pogodnima za voćarstvo zemljište je usitnjeno, a budući su to uglavnom privatne parcele, teško je kupiti i grupirati komplekse koji bi nam omogućili veću i suvremeniju proizvodnju – ističe Tomislav jednu od glavnih prepreka u ostvarenju svoga nauma.
Uglavnom, svjestan je, kaže, da se od proizvodnje tradicionalnih ratarskih kultura teško preživljava, pa se treba okretati drugim dohodovnijim proizvodnjama unosnijim kulturama poput jagoda, ali i one su već zasitile domaće tržište.
Vjeko Hudolin