Voćarske zanimljivosti
Piše: Anton Baznik
Rakija od rogača
Rogač se tržištu nudi u svježem i sušenom stanju. Za proizvodnju rakija rabi se rogač u osušenom stanju. Osušen sadrži visok postotak šećera , koji ovisi o sorti i stupnju dozrelosti. Također, sadrži i razna eterična ulja i druge smolaste tvari koje rakiji daju karakterističan miris i okus. Zbog toga se rabi za proizvodnju aromatičnih rakija. U današnje doba rijetko se proizvodi čista rakija od rogača već je proizvođači miješaju osobito s lozovicom i komovicom (može i s drugim rakijama) ili se sirovom destilatu pojedinih vrsta rakija dodaje odgovarajuća količina rogača i ponovno destilira.
Dozrijevanje, odležavanje ili starenje rakije
Pod pojmom dozrijevanja, odležavanja ili starenja destilata (ili gotove rakije) podrazumijevamo ono najkraće vrijeme potrebno da destilat (ili gotova rakija) stoji pri određenim uvjetima (u pravilu su to određena temperatura, pristup male količine zraka odnosno kisika i posuda odnosno bačva od određene vrste materijala), da bi poprimio zadovoljavajuću kakvoću svojstvenu određenoj vrsti rakije.
Šljive za rakiju, pekmez, kompot
Prema statističkim podacima, po broju stabala i proizvodnji voća šljiva je najzatupljenija voćna vrsta u našoj zemlji. Tome pridonose ne samo povoljni ekološki uvjeti njezina dobrog uspijevanja na tim područjima i njezina dosta velika prilagodljivost širokom rasponu razlika u ekološkim uvjetima, nego znatno i mogućnost višestrukog korištenja toga voća u vlastitu kućanstvu. To je bilo vrlo značajno u gospodarski nerazvijenim zemljama s nesigurnim tržišnim uvjetima, koji nas na žalost još i danas prate. Težimo promjenama, ali se one vrlo polako provode i u potrošnji i trgovini voćem.
Štetni glodavci sele se u tople prostore
U štetne glodavce ubrajamo crnog i sivog štakora te kućnog miša. Od jednog para u godini se namnoži oko tisuću potomaka, a dolaskom zime u potrazi za toplinom mogu se pojaviti i poljski glodavci (voluharice) u skladištima prehrambenih proizvoda i stajama. Glodavci su vrlo nepoželjni u čovjekovoj blizini, jer osim što uništavaju usjeve u polju i zatvorenim proizvodnim prostorima, hrane se uskladištenim prehrambenim proizvodima, oštećuju amabalažu i robu, a dlakama, slinom, urinom i izmetom zagađuju hranu u spremištima.
Bijeljenje voćaka zbog zaštite od pucanja kore
Mnogi uopće ne znaju zašto se debla voćaka premazuju vapnom. Neupućeni misle da se radi o uljepšavanju, pa tako debla premazuju tek u proljeće. Ali pravo vrijeme za obijeliti voćke je upravo sada, u jesen. Debla voćaka premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, nakon niskih temperatura, koje uz tlo znaju biti i nekoliko stupnjeva niže nego u meteorološkoj kućici (2 m), jutarnje zrake sunca naglo zagrijavaju deblo.