Iločka berba 2007.

NJEGOVANJE STARIH OBIČAJA

Iločka berba 2007.

        Po četrdeseti put, uz pjesmu, ples, vrhunsko grožđe i vino, obilježen je početak berbe grožđa. Na istoku Hrvatske, tamo gdje dunavska ravnica dodiruje obronke Fruške gore, nalazi se Ilok, grad za koji mještani s ponosom kažu da je dunavsko kraljevstvo vina. Da je tako, svjedoče prošlost i sadašnjost vinogradarske i vinarske proizvodnje.

        Još su antički pisci Strabon i Dion Kasije zabilježili da su na ovom području stari Iliri gajili vinovu lozu. Po dolasku Rimljana, car Probus podiže nove zasade s kvalitetnijim sortama. Osuvremenjivanje proizvodnje započelo je u 17. stoljeću, kada kneževska obitelj Odeschalchi gradi jedinstvene vinske podrume  i sadi još kvalitetnije sorte. Među prvima u Europi počinje puniti i prodavati vina u bocama, koja dospijevaju i na engleski dvor, a služena su na krunidbi kraljice Elizabete.


Suvremeni plantažni zasadi

        Danas Iločani vinogradarstvu i vinarstvu vraćaju nekadašnji sjaj. Zasadi  se ponovo nalaze tamo gdje se od davnina uzgajalo grožđe. To su moderni, plantažni zasadi, koji se prostiru na 1.200-1.300 hektara. Mnogi stari podrumi još uvijek se koriste. Proizvodi se više  vina, a glavni "krivci" za njegovu kvalitetu su povoljni klimatski i zemljišni uvjeti, njegovanje i neprestano unapređivanje tradicije. Vrhunski traminac datira iz 1710 godine. I danas kvalitetom osvaja  medalje,mnoga tržišta i svakog ljubitelja dobre kapljice. Tu su i graševina, chardonnay, bijeli pinot, rajnski rizling, frankovka... Najveći proizvođač vina su "Iločki podrumi" u čijem su vlasništvu  atraktivni stari podrumi smješteni ispod dvorca Odeschalchi. Sve je više i manjih, ali kvalitetnih vinarija udruženih u "Iločku vinsku cestu".

        Od 1962.godine tradicionalno se održava kulturno-zabavna i turistička manifestacija "Iločka berba grožđa". Proizašla je iz starog srijemsko-slavonskog običaja okupljanja mještana u vrijeme kada grožđe počinje dozrijevati. Običaj je bio da se u jesen obilaze vinogradi da bi se sačuvao i  slavio dobar urod.

        Ove godine manifestacija se održala po četrdeseti put od 24. kolovoza do 9. rujna. Okupio se veliki broj izlagača, učesnika i gostiju iz raznih krajeva. Tako su se ispunila očekivanja organizatora - Grada Iloka i pokrovitelja, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Vukovarsko-srijemske županije, USAID-a i ovdašnje turističke zajednice. Generalni sponzor bili su "Iločki podrumi".
 

Sačuvana tradicija

        Slavlje se odvijalo na ulicama i platou tvrđave. Posjetioci su imali priliku da vide izložbu vina, grožđa i rakija ovdašnjih, ali i proizvođača iz drugih krajeva. Sve je pratio bogat kulturno-umjetnički program koji je rijetko koga  ostavio ravnodušnim. Po riječima organizatora cilj ove manifestacije je pored očuvanja tradicije i običaja vezanih za vinogradarstvo i vinarstvo, povezivanje proizvođača, razmjena stručnih znanja i iskustava, promocija vina, domaćih proizvoda Slavonije i Srijema i obogaćivanje turističke ponude.
 
        U prostorijama starog iločkog podruma održan je peti stručni skup vinara Podunavlja i Slavonije. O stanju vinogradarstva i vinarstva govorili su dr. Ljiljana Gašparec-Skočić i dr. Vinko Milat. Ovi stručnjaci podsjetili su na to da Hrvatska ima dugu tradiciju u uzgajanju vinove loze i proizvodnji vina i da se ona uspješno nastavlja. Uz  stalnu edukaciju proizvođača, proizvodnja se osuvremenjuje uvođenjem novih tehnologija. Vodeće sorte su graševina, malvazija istarska i plavac mali. Uzgaja se i rajnski rizling, trbljan, plavina, merlot, frankovka...

        Stručnjaci preporučuju proizvođačima da posebno obraćaju pažnju na kvalitetu, tržišni identitet, autohtonost, posebnost, prepoznatljivost... Istovremeno su  istakli da prednost  treba dati autohtonim vinima, a u  ovom kraju to je iločki traminac.

        Lucijano Jakšić(GTZ) govorio je o poticanju proizvodnje i zapošljavanja u prehrambenom sektoru. "Čaša turizma" bila je tema Ivice Projića (USAID), dok je Siniša Perović (USAID) govorio o razvoju turističkih regija. Na kraju skupa predstavljena je knjiga prof. dr Nikole Miroševića "Razmnožavanje loze i lozno rasadništvo".
Snežana Malinović,
Revija Dobro jutro
Novi Sad