Voćarske foto zanimljivosti
Viljemovka s Riđovkom
Namrštena breskva
Viljemovka s Riđovkom
Namrštena breskva
Zbog čestih i obilnih kiša i tuče plodovi su dosta oštećeni i trunu, a najveći je problem kome plasirati urod jer se kilogram konzumne šljive na veliko teško prodaje i za 1,50 kuna.
U nekim dijelovima Slavonije šljiva je odlično rodila. Grane su se savile do zemlje. U to smo se uvjerili u Klokočeviku nedaleko Slavonskog Broda. U tom selu podno Dilj gore, poznatom po voćarskoj proizvodnji, šljivom je zasađeno pedesetak hektara intenzivnih nasada. Samo obitelj Drage Kulaša ima gotovo pet hektara šljivika. Iako je šljiva dobro ponijela, a neka stabla sorte “stanley” daju i 150 kilograma plavih plodova, naši domaćini nisu baš bili zadovoljni berbom.
Osim proizvodnje voćnih sadnica obitelj Šporčić prva se u Hrvatskoj ozbiljnije posvetila i proizvodnji podloga za sadnice koje su se do prije nekoliko godina uglavnom uvozile iz mađarske i drugih država
Tko kaže da se od poljoprivrede ne može solidno živjeti? Barem se takvo pitanje nameće kad posjetite obitelj Zvonka Šporčića u Starom Petrovom Selu koja se desetak godina bavi proizvodnjom voćnih sadnica i ukrasnog bilja.
Zbog problema s cvjetanjem, slabe oplodnje, opadanja već formiranih plodova, velikih problema sa bolestima i štetnicima, osobito napadom kruškine buhe, urod viljamovke bit će mnogo manji od očekivanog, a bit će problema i s plasmanom tih količina.
Obiteljska gospodarstva Petra Lovinčića i Ivana Čuljka iz Starog Slatnika najveći su proizvođači jagoda u Brodsko-posavskoj županiji, a možda i u Slavoniji. Prve jagode zasadili su prije 12 godina, a sada pod tim voćem imaju 3 hektara, od toga jedan hektar pod plastenicima.
- Prosječna rodnost trešnje od 6 do 15 godine starosti je oko 16 do 18 tisuća kilograma po hektaru. Ako to pomnožimo sa cijenom od samo 0,5 eura po kilogramu, lako se može izračunati koja je vrijednost te proizvodnje – kaže mr. Mamić.
Prema preporukama stručnjaka Kos se odlučio za sadnju više sorata koje dozrijevaju od početka svibnja do početka srpnja. Uz takav sortiment lakša je organizacije branja, ali i plasman na tržište.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva Ribarić iz Dragalića i Kotarac iz Čajkovaca sadili bi i do 30 hektara voćnjaka, ali nemaju dovoljo površina, a privatizacija zemlje u vlasništvu države ne jamči im skoro rješenje tog problema!?
Osim nevena koji uzgajaju, članovi OPG Hrnčijar tijekom godine skupljaju i suše koprivu, glogov list i cvijet, poljsku preslicu, vrbovu koru, bazgu, lipu, kamilicu, stolisnik, uskolisni i širokolisni trputac, bijeli sljez, paprenu metvicu, plodove šipka, trnjine, gloga, divlje jabuke i divlje kruške
ZAPIS SA STANARIJE (SALAŠA) GAŠPARA JAGODARA GAJE IZ SLAVONSKOG KOBAŠA
Na stanariji mi je najljepše u proljeće kad procvjetaju jabuke. Milina je vidjeti ogromne krošnje okićene obiljem cvjetova punih pčela i bumbara, leptire koji oblijeću livade, slušati cvrkut ptica. To jednostavno opija - kaže Gaja
Pročitajte više...PRASTARA KRUŠKA U GORICAMA
Dinjica je ovih dana cijepljena na podloge divlje kruške, čime će se sačuvati ta vrijedna i otporna autohtona sorta kojom bi se mogli pozabaviti i stručnjaci, kao i zaljubljenici koji bi je željeli imati u svojim voćnjacima
Na obiteljskom imanju Andrije Mutnjakovića u selu Gorice kod Nove Gradiške već nekoliko stoljeća obitava prastara kruška, vjerojatno jedna među najstarijima u Hrvatskoj. Ta kruška, koju su još njegovi pradjedovi graničari u Vojnoj krajini zvali dinjica, i ove godine donijela je nekoliko košara lijepih zdravih plodova. Slični su kruški tikvici, a dozrijevaju u vrijeme žetve pšenice.
PRVI REZULTATI OPERATIVNOG PROGRAMA „JAGODA“ U KOJI JE UDRUŽENO ŠESNAEST BRANITELJA-ZADRUGARA
Crvene, sočne, ukusne, svježe… Prvi urod izvansezonskih jagoda u nas, čija je berba trajala od polovine studenog do pred božićne blagdane prošle godine, zainteresirao 640 novih potencijalnih proizvođača u našoj zemlji