1. Salon pjenušavih vina u Zagrebu - 11.2.2017.

Kao plod uspješne suradnje dviju susjednih država, Slovenije i Hrvatske, prošle subote 11. veljače 2017. godine, održan je 1. Salon pjenušavih vina u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Organizator ovog događaja bile su Radostne prireditve koje imaju dvadesetogodišnje iskustvo u organizaciji različitih festivala. Potaknuti uspjehom Salona pjenušavih vina u Ljubljani, koji se ove godine održava po četvrti put, ove godine su po prvi puta odlučili donijeti ovakav događaj i u Hrvatsku. Salon se održao zahvaljujući potpori Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu i SLO-CRO Poslovnog kluba, Turističke zajednice Zagrebačke županije, Slovenskih željeznica, Radenska tri srca i pekarnice Trajković.

web07

Opširnije: 1. Salon pjenušavih vina u...

11. Zagreb VINOcom - 25. i 26.11.2016.

Za sve ljubitelje vina i dobre hrane dana 25. i 26. studenog u hotelu Esplanade u Zagrebu održan je 11˚ Zagreb VINOcom - Međunarodni festival vina i kulinarstva. Festival, iza kojeg je već više od desetljeća, donosi mnoštvo okusa i mirisa pa zadovoljava i najosjetljivija nepca. Kolika je raskoš samog festivala govori činjenica da su posjetitelji imali priliku probati vina više od čak 200 izlagača.

web07

Opširnije: 11. Zagreb VINOcom - 25. i...

U posjeti

5. VRTOV IZLET - Daruvar 15. studenog 2008.

4. VRTOV IZLET - Križevci 17. studenog 2007.

3. VRTOV IZLET - Benkovac 30. rujna 2006.

2. VRTOV IZLET - Križevci 19. studenog 2005.

1. VRTOV IZLET - Daruvar 09. srpnja 2005.

 

Veljača 2005. - Podrum Antunović zimi

Iločka berba 2007.

NJEGOVANJE STARIH OBIČAJA

Iločka berba 2007.

        Po četrdeseti put, uz pjesmu, ples, vrhunsko grožđe i vino, obilježen je početak berbe grožđa. Na istoku Hrvatske, tamo gdje dunavska ravnica dodiruje obronke Fruške gore, nalazi se Ilok, grad za koji mještani s ponosom kažu da je dunavsko kraljevstvo vina. Da je tako, svjedoče prošlost i sadašnjost vinogradarske i vinarske proizvodnje.

        Još su antički pisci Strabon i Dion Kasije zabilježili da su na ovom području stari Iliri gajili vinovu lozu. Po dolasku Rimljana, car Probus podiže nove zasade s kvalitetnijim sortama. Osuvremenjivanje proizvodnje započelo je u 17. stoljeću, kada kneževska obitelj Odeschalchi gradi jedinstvene vinske podrume  i sadi još kvalitetnije sorte. Među prvima u Europi počinje puniti i prodavati vina u bocama, koja dospijevaju i na engleski dvor, a služena su na krunidbi kraljice Elizabete.


Suvremeni plantažni zasadi

        Danas Iločani vinogradarstvu i vinarstvu vraćaju nekadašnji sjaj. Zasadi  se ponovo nalaze tamo gdje se od davnina uzgajalo grožđe. To su moderni, plantažni zasadi, koji se prostiru na 1.200-1.300 hektara. Mnogi stari podrumi još uvijek se koriste. Proizvodi se više  vina, a glavni "krivci" za njegovu kvalitetu su povoljni klimatski i zemljišni uvjeti, njegovanje i neprestano unapređivanje tradicije. Vrhunski traminac datira iz 1710 godine. I danas kvalitetom osvaja  medalje,mnoga tržišta i svakog ljubitelja dobre kapljice. Tu su i graševina, chardonnay, bijeli pinot, rajnski rizling, frankovka... Najveći proizvođač vina su "Iločki podrumi" u čijem su vlasništvu  atraktivni stari podrumi smješteni ispod dvorca Odeschalchi. Sve je više i manjih, ali kvalitetnih vinarija udruženih u "Iločku vinsku cestu".

        Od 1962.godine tradicionalno se održava kulturno-zabavna i turistička manifestacija "Iločka berba grožđa". Proizašla je iz starog srijemsko-slavonskog običaja okupljanja mještana u vrijeme kada grožđe počinje dozrijevati. Običaj je bio da se u jesen obilaze vinogradi da bi se sačuvao i  slavio dobar urod.

        Ove godine manifestacija se održala po četrdeseti put od 24. kolovoza do 9. rujna. Okupio se veliki broj izlagača, učesnika i gostiju iz raznih krajeva. Tako su se ispunila očekivanja organizatora - Grada Iloka i pokrovitelja, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Vukovarsko-srijemske županije, USAID-a i ovdašnje turističke zajednice. Generalni sponzor bili su "Iločki podrumi".
 

Sačuvana tradicija

        Slavlje se odvijalo na ulicama i platou tvrđave. Posjetioci su imali priliku da vide izložbu vina, grožđa i rakija ovdašnjih, ali i proizvođača iz drugih krajeva. Sve je pratio bogat kulturno-umjetnički program koji je rijetko koga  ostavio ravnodušnim. Po riječima organizatora cilj ove manifestacije je pored očuvanja tradicije i običaja vezanih za vinogradarstvo i vinarstvo, povezivanje proizvođača, razmjena stručnih znanja i iskustava, promocija vina, domaćih proizvoda Slavonije i Srijema i obogaćivanje turističke ponude.
 
        U prostorijama starog iločkog podruma održan je peti stručni skup vinara Podunavlja i Slavonije. O stanju vinogradarstva i vinarstva govorili su dr. Ljiljana Gašparec-Skočić i dr. Vinko Milat. Ovi stručnjaci podsjetili su na to da Hrvatska ima dugu tradiciju u uzgajanju vinove loze i proizvodnji vina i da se ona uspješno nastavlja. Uz  stalnu edukaciju proizvođača, proizvodnja se osuvremenjuje uvođenjem novih tehnologija. Vodeće sorte su graševina, malvazija istarska i plavac mali. Uzgaja se i rajnski rizling, trbljan, plavina, merlot, frankovka...

        Stručnjaci preporučuju proizvođačima da posebno obraćaju pažnju na kvalitetu, tržišni identitet, autohtonost, posebnost, prepoznatljivost... Istovremeno su  istakli da prednost  treba dati autohtonim vinima, a u  ovom kraju to je iločki traminac.

        Lucijano Jakšić(GTZ) govorio je o poticanju proizvodnje i zapošljavanja u prehrambenom sektoru. "Čaša turizma" bila je tema Ivice Projića (USAID), dok je Siniša Perović (USAID) govorio o razvoju turističkih regija. Na kraju skupa predstavljena je knjiga prof. dr Nikole Miroševića "Razmnožavanje loze i lozno rasadništvo".
Snežana Malinović,
Revija Dobro jutro
Novi Sad

Vinarija Miklaužić, Popovača

Piše: Renato Vilenica

Posjetili smo Vinariju Miklaužić

Vlasnik: g. Marko Miklaužić
Lokacija: Popovača

        Vinarija raspolaže sa 9 ha vlastitih vinograda i 11 ha vinograda u zakupu u Volodersko-Ivanićkom vinogorju. Proizvodnja se temelji na kvalitetnim, prvenstveno suhim vinima;
  • Graševina,
  • Škrlet,
  • Pinot bijeli
  • Chardonnay,
  • Frankovka barrique,
  • Moslavac, polusuhi

        Kapacitet vinarije je 150.000 lit vina. Optimalna proizvodnja kreće se oko 75.000 lit godišnje.

        - Zagovaramo što prirodniji pristup vinogradu i podrumu što se itekako osjeti u našim vinima. I bijela i crna vina izrazito su aromatična i elegantna. Otvoreni smo prema uvođenju novih, modernijih i prirodnijih tehnologija i pripravaka u vinogradarstvu i podrumarstvu, napominje g. Miklaužić uz druženje u  ugodnom ambijentu svojih podruma.

Posjet vinara Sisačko-moslavačke Županije Vinskim cestama Donje Štajerske

Piše: Snježana Sabo

Posjet vinara Sisačko-moslavačke Županije Vinskim cestama Donje Štajerske

        Upravni odjel za poljoprivredu SMŽ-e poveo je 8.studenog 15-tak vinogradara i vinara u posjet južno štajerskoj vinskoj cesti - Weinstrasse. Osim njenog obilaska, sisačko moslavački vinari poslušali su predavanje o konceptu vinskih cesta i vinskog marketinga.

        Kako bi vam približili ove vinske ceste bitno je nešto reći o bližoj povijesti Južne Štajerske. Naime, to je područje prije 20 godina bilo jedno od najnerazvijenijih područja u Austriji. Zemljište je bilo zapušteno, stanovništvo se u velikoj mjeri iseljavalo, a u malobrojnim vinogradima proizvodilo se loše vino.Kako se radi o regiji sa iznimnim prirodnim ljepotama i jedinstvenim krajolikom osmislila se politika razvoja tog kraja, različitim poticajnim mjerama i kreditnim sredstvima zaustavilo se iseljavanje, a kraj je malo po malo počeo oživljavati. Vinski turizam u Donjoj Štajerskoj vezan je i leži uz Vinsku cestu koja se proteže uz samu slovensko austrijsku granicu. Vinska cesta ove regije  duga je oko 12 kilometara, uz nju se veže čak 10 općina, a zajednički su je 1985. gradile dvije države - Jugoslavija i Austrija.

        Razvoj ove regije podrazumijevao je proizvodnju visoko kvalitenih vina, no uz vina ponuđeno je i kulinarsko bogatstvo Južne Štajerske. Obitelji koje su krenule u posao proizvodnje vina, postala su turističko obiteljska gospodarstva. Danas  Južna Štajerska ima oko 1000 ležajeva u turističkoj ponudi, što dovodi do brojke od 150 tisuća noćenja godišnje u toj regiji. Ovdje se turisti prosječno zadržavaju dva do tri dana, a vrhunac sezone je u vrijeme berbe od rujna do listopada.


A sada riječ dvije o njihovoj najpoznatijoj sorti.

        Riječ je o Steirischer Junkeru ili štajerskom junkeru sorti staroj svega 10 godina. U to se vrijeme projekt Junker pokrenuo sa svega 7 vinara i par tisuća boca, danas je u njega uključeno 300 vinara, vino je brandirano i proizvodi se 1,5 milijun boca ovog vina. Riječ je o mladom vinu koje čini 70% rizling i 30% sauvignon, voćnog je bukea, vrlo ugodno, sa max 12% alkohola i 4 g ostatka šećera. Jedinstvenost ovoga vina leži i u posebnoj tehnologiji prerade. Naime, berba ovogodišnjeg  junkera završena je 20 rujna. Do 8.studenog, datuma kada se junker i službeno pušta u promet, on je kao mlado vino već bio flaširan i spreman za konzumaciju, a njega su kušali i sudionici izleta sisačko moslavački vinari.

        Najveća vinarija ove regije je vinarija Polz. U njihove podrume stiže grožđe sa oko 111 ha, proizvode 5-7 stotina tisuća boca vina, 90%  čine bijela vina, te svega 10% crna. Izvoze od 12-15% svoje proizvodnje.
Vinarija je uspjela spojiti tradiciju i moderne trendove, tako da se danas njihov prodajni i prezentacijski prostor nalazi u objektu koji je spoj stakla, drva i kamena. Kako bi se vina Južne Štajerske prodavala na jednom mjestu, vinarija Polz je otvorila prodavaonicu vina Vino faktur, mjesto gdje vino koje želite kupiti možete kušati, te ga kupiti samostalno ili u vrlo zanimljivim poklon paketima u kojima se nalaze i ostali proizvodi tog kraja, poput bučinih sjemenki, meda, marmelada, zimnice, kozmetike od grožđa, čaša, literature....

        Svakako moramo nešto reći i zaštitnoj cijeni vina. Naime, vino se u vinarijama ne može prodavati ispod 4,6 eura, restoranima ispod 3,60 eura, a velikim trgovcima ne manje od 3 eura - 0,75 L.

        Radi jednostavnijeg plasmana svojih proizvoda na tržištu mali su se proizvođači vina udružili, djeluju kroz vinarske udruge - zadruge, taj model udruživanja preporučuju i hrvatskim vinarima.

        Austrijska iskustva uskoro bi se mogla primjeniti i na moslavačke vinske ceste, čemu će pridonijeti i već potpisan sporazum o gospodarskoj suradnji županije SMŽ i J. Štajerske.

Potkategorije