Uvod

Piše: Dragutin Kamenjak

        Prije nego pokušam reći nešto o svakoj pojedinoj sorti, reći ću nešto o onome što je svima zajedničko i na što treba obratiti pažnju pri obradi ove tematike.

        Skoro sve autohtone sorte koje se mogu naći na području Kalničkog vinogorja zastupljene su kao sporadični slučajni čokoti koji su se zatekli u starijim nasadima ili su pak zanosom vinogradarskih zaljubljenika precijepljeni u novije nasade, da ne nestanu potpuno za buduća pokoljenja.

        Većina čokota u starim vinogradima je na nepoznatim podlogama i na starohrvatskom uzgojnom obliku uz kolac  ili račvastom, rijeđe na dvokračnom uzgojnom obliku. Ako bi proučavali te sorte na taj način pitanje je da li bi dobili točnu sliku o njima i njihovoj gospodarskoj vrijednosti.

Opširnije: Uvod

Kleščec

        Sorta Kleščec osim kod nas spominje se još u Francuskoj u Elzasu, rijetko u području Rajne. Sinonimi su  mu  još i Ortlieber žuti, bijeli i zeleni, Kleschiz beli, Knipperle. Sam naziv sinonima (žuti, zeleni, bijeli) sugerira da ima više klonova ili se radi o različitim vrstama što bi trebalo dodatno istražiti.

        Mladi izboj je blago povijen, slabo dlakav, po rubovima crvenkast, a mladica je svjetlo-zelena s nijansama crvenila, jače izraženog u predjelu nodija i  peteljke lista. Mladi listići su blijedo zelenkasto, a rub i nervatura su jako crvenkasti, mjehurasto naborani.

Opširnije: Kleščec

Beljak

        Osim kod nas spominje se kao sorta još u Mađarskoj. Sinonimi su  mu  još Stari kleščec, Bela vugrin, Furmint, Bela braničevka.

        Osim vizuelnog praćenja sorte nisu izvršena detaljnija ampelografska istraživanja, a ni mini vinifikacija, osim mjerenja šećera i ukupnih kiselina u moštu (šećer se kretao od 14-18 %, a ukupne kiseline od 6-9 g/l).

Opširnije: Beljak

Svetljak

        Osim imena svetljak spominju se još i nazivi: svetlina, svetlika i slično.

        Kao i kod predhodne sorte osim vizuelnog praćenja nisu izvršena detaljnija ampelografska istraživanja, a ni mini vinifikacija, osim mjerenja šećera i ukupnih kiselina u moštu. Šećer se kretao od 14-17 %, a ukupne kiseline od 6-9 g/l.

Opširnije: Svetljak

Kraljevina

        Smatra se autohtonom sortom sjeverozapadne Hrvatske, pa je tako zastupljena i na kalničkom vinogorju. Sinonimi su  joj  još: Imbrina, Brina, Dišeća brina, Kralovina i slično.

        To je srednje bujna sorta. Mladice su glatke, crvenkasto sjajne i tamnije s sunčane strane. List je srednje velik, okruglast,  trodijelan  do peterodijelan, sinus peteljke u obliku jače otvorenog slova U. Lice i naličje lista je golo, tamnozeleno, crvenkaste nervature, s rijetkim dlačicama. Rozgva je dosta debela, istaknutih nodija i srednje dugačkih internodija.

Opširnije: Kraljevina

Lipovina

        Osim kod nas spominje se kao sorta još u Mađarskoj. Sinonimi su  joj  još:Lipolist, Lipovina debela, Lipovina krupna, Lipovina sitna, Harslevelue, Tokay. Razlika se očituje u veličini bobica i grozdova, obliku i zbijenosti grozda, sklonosti osipanju.

Opširnije: Lipovina