Podloge vinove loze

Zašto koristimo uopće podloge vinove loze?

        Do pojave filoksere (trsne uši) 1869. godine vinova loza se uzgajala na vlastitom korijenu. Zadržali su se vinogradi na vlastitom korijenu samo na pjeskovitim tlima  koja smetaju filokseri. Nakon masovnog propadanja vinograda otkrilo se da je korijen nekih američkih vrsta vinove loze otporan na filokseru. Nakon međusobnih križanja američkih vrsta kao i križanaca američkih i europskih sorata vinove loze, te kompleksnih križanaca, stvorene su brojne podloge vinove loze koje su i danas u upotrebi. Selekcija podloga se nije samo zaustavila na otpornosti prema filokseri već su nastavljena istraživanja prema brojnim drugim ciljevima kao što su tolerantnost na fiziološki aktivno vapno, usvajanje hraniva, lakše ukorjenjivanje i proizvodnja i sl.

        Glavni izvori otpornosti na filokseru su vrste: Vitis riparia, Vitis rupestris, Vitis Berlandieri, a najbolje podloge danas su uglavnom hibridi (križanci) navedenih. Isto tako, proučavana su brojna druga poželjna svojstva. Ovo su svojstva koja moderna lozna podloga mora zadovoljavati:
  • smanjena bujnost
  • otpornost na niske temperature
  • otpornost na bolesti i štetnike
  • velika produkcija mase za cijepljenje bez puno zahvata
  • dobro ukorjenjivanje
  • dobro srastanje s različitim plemkama - kompatibilnost
  • visoka otpornost na filokseru i nematode
  • tolerantnost na visoki sadržaj vapna i soli u tlu
  • tolerantnost na deficit magnezija
  • tolerantnost na sušu
        U zadnje vrijeme se dosta pažnje posvećuje otpornosti podloga na nematode i viruse. Glavni izvor oplemenjivačkog rada u tom smjeru je vrsta Vitis champinii.

Podjela podloga vinove loze

Vitis berlandieri x vitis riparia
420 A Millardet i de Graset
Kober 5 BB
SO4 ( Oppenheim 4)
Teleki 5 C
Teleki 8 B
Kober 125 AA
161 - 49 Couderc
157 - 11 Couderc
34 EM Ecole de Montpellier
225 Ruggeri

Vitis berlandieri x vitis rupestris
99 Richter
110 Richter
1103 Paulsen
140 Ruggeri
57 Richter
770 Paulsen
775 Paulsen
779 Paulsen
1447 Paulsen
17-37 Millardet i de Graset

Vitis riparia x vitis rupestris
101 - 14 Millardet i de Graset
3309 Couderc
3306 Couderc
Schwarzmann

Vitis vinifera x vitis berlandieri
41 B Millardet i de Graset (križanac Chasselas x v.berlandieri)
333 EM Ecole de Montpellier (križanac Cabernet Sauvignon x v.berlandieri)

Kompleksni križanci
1616 Couderc (križanac v.solonis x v.riparia)
Fercal  (križanac (v.berlandieri x  Colombard) x 333 EM)


Karakteristike grupa i najznačajnije podloge

        Vitis berlandieri x vitis riparia
        Dobra kompatibilnost i dobro ukorjenjivanje. Podnose 16 - 25 % fiziološki aktivnog vapna i 30 - 50 % ukupnog vapna. Različite bujnosti  ovisno o kultivarima. Utječe na redovite prirode i na dobro dozrijevanje grožđa. Imaju različite zahtjeve za tlo.

420 A Millardet i de Graset - Podloga preporučljiva za Istru i za duboke crljenice. Vrlo bujna podloga. Utječe na kasnije dozrijevanje grožđa. Podnosi 20% fiziološki aktivnog vapna i 40 - 50 % ukupnog vapna. Ima dobru kompatibilnost sa sortama. Mana joj je teško ukorjenjivanje. Cijepovi se na početku sporo razvijaju. Slabo je otporna na sušu. Vrlo osjetljiva na povišenu vlagu u tlu. Usvajanje magnezija i fosfora iz tla je srednje, dok je usvajanje kalija slabo.

Kober 5 BB - Dosta je bujna, dobro podnosi fiziološki aktivno vapno (do 20 %) te ukupno vapno (60%). Dobro podnosi podvodna tla, kompatibilna je s većinom  kultivara i odlično se ukorjenjuje,  stolni kultivari na toj podlozi redovito i obilno rađaju. Ima kratak vegetacijski ciklus. Razvija veliki broj mladica  i zaperaka. Dobra adaptacija prema različitim tipovima tala. Osjetljiva na sušu. Jako otporna na nematode. Sklona osipanju cvjetova uz jaku gnojidbu dušikom. Dobro usvajanje fosfora iz tla, srednje usvajanje kalija i magnezija.

Kober 125 AA  - Preporučuje se za hladnija vapnena tla sjevernih vinogradarskih krajeva. Nešto prije dozrijevanje drva i grožđa u odnosu na Kober 5 BB. Pospješuje dozrijevanje, ima snažan rast. Osjetljiva na antraknozu. Ne podnosi suha tla. Ima dobru kompatibilnost i ukorjenjivanje. Najotpornija na fiziološki aktivno vapno iz ove skupine.

161-49 C  -  Ne podnosi sušu, osjetljiva na nematode. Srednje bujna podloga. Podnosi do 25% fiziološki aktivnog vapna. Srednje usvaja fosfor i kalij, a dobro magnezij iz tla.

SO4 -  Ranije dozrijevanje drva i grožđa, oko 2 tjedna prije Kober 5 BB-a. Idealna za hladnije kontinentalne krajeve gdje ubrzava dozrijevanje grožđa. Vrlo dobro utječe na nakupljanje šećera u moštu.
Slabe do srednje bujnosti. Prikladna za gustu sadnju. Vrlo je otporna na niske temperature. Razvija
snažan i razgranat korijenov sustav. Jako otporna na nematode. Osjetljiva na sušu. Podnosi 17-18% fiziološki aktivnog vapna, te 40 - 45% ukupnog vapna. Dobro ukorjenjivanje i dobra kompatibilnost. Dobro usvaja fosfor iz tla, srednje kalij, a slabo magnezij.

        Vitis berlandieri x vitis rupestris
        Podloge jake bujnosti, dobro podnose sušu, a umjereno podnose vapno u tlu. Imaju duži vegetacijski period te nisu prikladne za sjeverne krajeve i kasnije sorte. Podloge za tople krajeve, za suha kamenita i pjeskovita tla. Podnose 16 - 30 % fiziološki aktivnog vapna. Imaju dobro ukorjenjivanje.

99 Richter - Podnosi 17% fiziološki aktivnog vapna u tlu. Vrlo bujna podloga, dobro podržava visoke i jake uzgojne oblike. 99 Richter dobra je podloga za umjereno sušna pjeskovito-ilovasta, propusna, srednje bogata i umjereno vapnena tla. Srednje je otporna na sušu, vrlo je otporna na nematode, otporna na niske temperature. Ima dugu vegetaciju, ne podnosi vlažna tla. Ima nešto lošije ukorjenjivanje. Dobro usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje magnezij.

110 Richter - Odlična je lozna podloga koja se dobro prilagođava gotovo svim tlima i položajima prikladnim za uzgoj grožđa. Slaže se dobro i sa stolnim kultivarima i vrlo povoljno utječe na urod i kvalitetu te nešto ranije dozrijevanje. Ova je podloga bujna, dobro podnosi sušu i aktivno vapno do 18 % te ukupno vapno do 40%. Srednje je osjetljiva na nematode, a jako je osjetljiva na pretjeranu vlažnost tla. Ima bolje ukorjenjivanje od 99 Richtera. Dobro usvaja fosfor i kalij iz tla, slabo magnezij.

1103 Paulsen - Vrlo je dobra lozna podloga kojoj odgovaraju srednje teška i teška tla, umjereno vapnena (do 20 % aktivnog vapna, do 60% ukupnog vapna) pa i nešto vlažnija, ali ne pretjerano vlažna tla. Pokazuje dobar afinitet sa raznim kultivarima, a osobito je dobra u vinogradima jakih uzgojnih oblika. Ova je podloga vrlo bujna i podnosi zaslanjena tla bolje od drugih. Ranije kreće i odlična je podloga za sredozemnu suhu klimu. Jedna je od boljih podloga za uzgoj stolnih kultivara. Pridonosi ranijem dozrijevanju grožđa. Postotak ukorjenjivanja se kreće oko 50 %. Dobro podnosi sušu i otporna je na nematode. Dobro usvaja fosfor i magnezij iz tla, srednje kalij.

140 Ruggeri - 140 Ruggeri odlična je podloga za manje plodna, suha kamenita i siromašna tla. Dobro se slaže sa raznim kultivarima i na odgovarajućim terenima povoljno utječe na urod i kvalitetu grožđa. Ova je podloga bujna, odlično podnosi vapneno tlo (do 30 % aktivnog vapna, do 70% ukupnog vapna), vrlo dobro podnosi sušu, ali slabo podnosi vlagu u tlu. Dobro usvaja magnezij iz tla, srednje fosfor, slabo kalij.

        Vitis riparia x vitis rupestris
        Podloge iz ove grupe, od riparije su naslijedile dobro ožiljavanje, umjerenu bujnost i rodnost, a od rupestrisa otpornost na sušu i nešto vapna u tlu. Imaju dobru kompatibilnost i prikladne su za više tipova tla. Mana im je niska podnošljivost vapna.

3309 C - Srednje bujna podloga, odgovaraju joj plodna i svježa tla koja nemaju više od 10% aktivnog vapna u tlu. Podnosi lagano zaslanjena tla., osjetljiva je na vlagu u tlu, nematode i sušu. Slabo usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje magnezij.

        Vitis vinifera x vitis berlandieri
Ovdje su zastupljeni križanci europskih sorta (bijela plemenka, cab. sauvignon) vinove loze s grupom berlandieri. Najvažnije podloge iz ove grupe su 41 B i 333 EM poznate najviše po visokoj otpornosti na vapno u tlu.

41 B - Podloga srednje bujnosti kojoj odgovaraju plodna, umjereno vlažna tla. Podnosi do 40% fiziološki aktivnog vapna i 70 - 75% ukupnog vapna. Nije pogodna za sušna, zaslanjena ni jako vlažna tla. Koristi se za jako kredna tla (pokrajina Champagne u Francuskoj). Ukorjenjivanje je slabo. Primitak reznica i cijepova iznosi svega 30-35 % što dodatno poskupljuje proizvodnju. Osjetljiva je na nematode i srednje otporna na filokseru. U matičnjacima ju je potrebno štititi protiv peronospore. Dobro usvajanje fosfora i magnezija iz tla, slabo kalija.

333 EM - Podloga srednje bujnosti koja podnosi do 40% aktivnog vapna. Umjereno podnosi sušu i malo vlažnija tla, ali je osjetljiva na nematode i zaslanjena tla. Još je osjetljivija na filokseru od 41 B.

        Kompleksni križanci
        Obuhvaća lozne podloge koje su nastale križanjem između tri ili više roditelja, američkih vrsta te plemenite loze.

1616 Couderc - Podnosi  0,8% NaCl te 11% aktivnog vapna. Otporna na nematode, vlažna i svježa tla.

Fercal - Najotpornija na vapno u tlu. Otporna je na nematode, ne podnosi suha tla. Dobro podnosi vlažna tla. Otpornija je na vapno 30% u odnosu na 41 B, 140 R i 333 EM. Otporna na filokseru. Dobro usvajanje fosfora i kalija iz tla, srednje usvajanje magnezija. Osjetljiva na nedostatak magnezija.

Nino Ivančan, dipl.ing.agr.

Izbor najbolje podloge vinove loze

        Do pojave trsne uši (filoksere) u Evropi 1869. godine vinova loza uzgajala se na vlastitom korijenu. Osim što je to bio vrlo jednostavan i jeftin način razmnožavanja, vinova loza se i najbolje "osjećala" i razvijala na vlastitom korijenu. Čokoti su bili snažniji i bujniji i nešto otporniji na nedostatke u tlu i zimsko-proljetne pozebe. Na žalost korijen takve loze pokazat će se neotpornim na filokseru.
        Napadnuti filokserom evropski vinogradi su masovno propadali. Napad se nezaustavljivo širio Evropom, kao požar, i došao do naših krajeva oko 1881, da bi za tridesetak godina opustošio sva naša vinogorja. Mek i neotporan korijen, svih evropskih sorata vinove loze, masovno je propadao i trunuo od uboda trsne uši (filoksere), protiv koje nikad nije pronađen efikasan lijek. Ostali su pošteđeni vinogradi koji su sađeni na pjeskovitim tlima (oštar pijesak oštećuje trsnu uš te ona izbjegava takova tla).

Američke vrste loze spasile vinogradarstvo

        Svi pokušaji spašavanja i suzbijanja bili su uzaludni, dok se nije otkrilo da trsna uš ne uništava neke američke vrste loze, jer imaju tvrd korijen, vrlo otporan na ubode filoksere.
Od tada počinje obnova evropskih ( pa tako i našeg) vinogradarstva, ali sada starim sortama cijepljenim na američke podloge. Od samo nekoliko početnih američkih vrsta loza za podloge (Vitis Riparia, Rupestris, Berlandiueri), međusobnim križanjem i križanjem s evropskim sortama, stvoren je do danas u svijetu veoma velik broj lozinih podloga. Sve te podloge imaju zajedničko svojstvo- otpornost na trsne uši, ali u zahtjevu prema zemljištu i njegovom kemijskom i fizikalnom sastavu veoma se razlikuju. Odlučujući je sadržaj vapna u tlu, kojeg u vinogradarskim tlima ima od oko 5 pa čak do 70 posto, ukupnog (što i nije od neke važnosti za vinovu lozu). Daleko važniji je sadržaj fiziološki aktivnog (topivog) vapna koji se u vinogradarskim tlima kreće od 0 do 40 posto. Ako je vapno u tlu u granicama između 10-15 % nema većih problema. Oni nastaju kad je to znatno više. Upravo prema njegovom podnošenju (posebno topivog fiziološki aktivnog) podloge se najviše razlikuju i na osnovi njegovog sadržaja određuju za razne vrste tla.
        Zbog toga kod izbora podloge pri sadnji vinograda osim tipa tla (duboko, plodno, ili šljunkovito, suho) najvažnije je znati sadržaj vapna u zemljištu predviđenom za sadnju.
        Unatoč velikog broja vrsta podloga, u našoj praksi upotrebljavamo samo njihov manji broj, ali donekle univerzalnih svojstava, koje su se pokazale uspješne u našim vinogradarskim područjima.

Najraširenija podloga Kober 5 BB

        Naši lozini rasadnici u pogledu pravilnog izbora podloga vinove loze, daju najveći udio. Oni naime, već imaju pažljivo odabran sortiment podloga za sve tipove naših vinogradarskih tla i samo na njima proizvode cijepove. Jedna od podloga kod svih najzastupljenija (jer se odlično prilagođuje raznim tipovima tla) je Kober 5 BB. S tom podlogom zasađene su u sjevernim i južnim područjima hrvatske najveće površine naših vinograda. Raširena je u svim vinogorjima, jer dobro podnosi sve tipove tla, osim vlažnih i izrazito suhih. Jednako dobro uspijeva na tlima bez vapna, kao i na onima koji ga sadrže 30-40 posto ukupnog i do 20 posto aktivnog. Ta se podloga vrlo dobro ukorijenjava, ima dobar afinitet (sraštavanje) sa svim našim sortama, i povoljno utječe na bujnost i rodnost svih sorata vinove loze.
        U posljednje vrijeme za naše područje preporuča se Kober 5 BB-SO4, jedna novija selekcija te podloge, radi ranijeg sazrijevanja drveta mladica.
        Uz Kober 5 BB može se preporučiti i pologa Teleki 8 B, jer je gotovo istih svojstava kao i Kober.
        Za neka naša suha i pjeskovita tla, (naročito primorskih područja) gdje sadržaj vapna ne prelazi 14 posto vrlo dobra je podloga Montikola (Rupestris du Lot) ili njezina novija selekcija Rihter 99 i 100. To je podloga snažnog razgrananog korijena, grmolikog uspravnog rasta mladica, koja odlično podnosi sušu.

Za vapnena tla podloga 41-B

        Šasla x Berlandieri 41 B je europsko- američki križanac posebno pogodan za tla s visokim sadržajem ukupnog vapna (do 70%) i fiziološki aktivnog do 40%. Kako se zapravo svagdje dobro adaptira, prikladna je i za laporasta zemljišta (bjeliše) s većim postotkom vapna u kontinentalnom djelu hrvatske kao što je područje kalničkog vinogorja. To je za sada jedina podloga na kojoj loza može rasti i na vapnenim tlima cijelog našeg vinogradarskog područja.
        Pogrešan izbor podloga pri sadnji vinograda može imati nesagledive posljedice. Najčešće je to kloroza (žutica) lista izazvana suviškom vapna u tlu koje podloga ne može podnijeti. Upravo je to slučaj na području Kalnika i okolice gdje tla sadrže puno vapna. Vinogradari s tog područja koji su vinograde posadili lozom koja je cijepljena na podlozi koja podnosi više vapna nemaju problema sa klorozom (žuticom).
        Kloroza lišća vinove loze upravo je posljedica nedostatka željeza (koje uz magnezij) ima glavnu ulogu u formiranju lisnog zelenila - klorofila, a kojeg u tlu blokira i čini lozi nedostupnim fiziološki aktivno vapno. Klorotični vinogradi su teški bolesnici - koji se doduše mogu liječiti dodavanjem tlu željeznih preparata. No to ne samo što je skupo, nego često puta i s promjenjivim uspjehom.
        Stoga je najbolje i najsigurnije pravilnim izborom podloga lozinih cjepova izbjeći opasnu pojavu kloroze lišća u vinogradu, koja ne samo što iscrpljuje čokote i smanjuje prinose, nego uzrokuje u težim slučajevima i njihovo prerano propadanje. Da bismo izbjegli ove probleme preporučamo prije sadnje odnosno podizanja novih vinograda obavezno dati uzorke tla na analizu u jedan od najbližih laboratorija koji provode zemljišnu (pedološku analizu tla). Klorozu vinove loze pored navedenog mogu izazvati i lozini cjepovi zaraženi virusima. Zato preporučujemo kupovati lozine cjepove iz renomiranih rasadnika koji pored sorti garantiraju odgovarajuću podlogu i da su testirani na viruse. Takvi cijepovi nose oznaku virus fry.

Čuvanje i priprema loznih cjepova do sadnje

        Ozbiljni vinogradari, kao i pojedine udruge vinogradara nabavu sadnog materijala počinju odmah nakon berbe. Stoga ćemo u ovom članku pokušati dati nekoliko savjeta kako lozne cjepove sačuvati do vremena sadnje.

        U klimatskim uvjetima Sjeverozapadne Hrvatske sadnja vinograda počinje obično između 15. ožujka i traje sve do 15. svibnja. Iznimno na ocijeđenim i skeletnim tlima nešto ranije.
Do vremena sadnje, nabavljene cijepove treba držati u tamnim i prohladnim, a ne prevlažnim prostorijama. Najbolje su podrumske prostorije u kojima se temperatura kreće između 5-10°C, a relativna vlažnost zraka 75-80%. Budući je ove uvjete teško zadovoljiti, naročito kod "vikend vinogradara" treba posebno obratiti pažnju na stanje cjepova kada se temperatura u prostoriji u kojoj se drže cjepovi povisi iznad 10°C. Ako cjepovi u trapu krenu prije sadnje (pupovi jako nabubre) tada sadnju treba obaviti što prije.

Utrapljivanje (zatrpavanje) lozinih cjepova

        Buntove sa cjepovima (po sortama) treba položiti ukoso pod kutom od 45° i zatrpati (utrapiti) u umjereno vlažan pijesak ili sipku zemlju, tako da budu zatrpani do "spojnog" mjesta. Moramo voditi računa da pijesak ili zemlja kojom smo zatrpali cijepove budu uvijek vlažni te ih povremeno vlažiti. Ako ne raspolažemo odgovarajućom podrumskom prostorijom, šupom, štagljom i sl. lozne cjepove možemo utrapiti i na otvorenom (ali zaklonjene uz neku zgradu, zid ili plot). Cjepovi se polažu pod kutom od 45° u prethodno iskopan jarak, dobro zatrpaju umjereno vlažnom zemljom, tako da zemljom budu pokriveni (zaštićeni), 3-5 pupa iznad razine zemlje.

        Iznad cijepova treba postaviti improviziranu nadstrešnicu od salonit ploča ili nečeg sličnog , da ne prokišnjava i da lozini cjepovi budu zaštićeni od direktne sunčeve svijetlosti (da se izbjegne prerano kretanje - bubrenje pupova na plemki). Isto tako voditi računa, da se na otvorenom prostoru oko trapova postave «mamci» protiv glodara, i odvodnja površinske vode.

        Ako smo se odlučili da sami parafimiramo cijepove tada to treba provest prije nego se započnu "buditi" pupovi na plemkama, kako bi izbjegli rizik da prilikom postupka parafiniranja, umakanjem u vrući otopljeni parafin (temperatura 65-70°C) ne ofurimo pupove na plemki.

        Ako nam se dogodi da su nam pupovi ispod parafina u vrijeme sadnje krenuli tada ih zaštićujemo sa rahlom zemljom (humčenje) na isti način kao što sadimo parafinirane cijepove. Bilo je slučajeva u praksi da su utrapljeni cijepovi pred sadnju potjerali mladice od 10-50 cm. U takovim slučajevima se preporuča jednu od najboljih mladica orezati na visinu do 5 cm, a sadnju takovih cijepova provesti za vrijeme oblačnog vremena ili pred večer kako bi izbjegli palež lišća.

Sadnja vinove loze

        Podizanje novog vinograda i sadnja iziskuju znatna ulaganja, pa se svaka greška skupo i dugo plaća. Zato treba obaviti sve propisane agrotehničke i agroampelotehničke mjere.

        Jame kopamo u obliku trokuta, četverokuta (sl. 1 i sl. 2) ili kruga. Promjer iskopanih jama treba biti 30 - 40 cm, a dubina 40 - 50 cm (sl. 3). Vrijeme sadnje prvenstveno ovisi o klimatskim prilikama; u južnim vinogradarskim područjima saditi možemo cijelu zimu, a u sjevernim vinogradarskim područjima sadnja počinje oko 15. ožujka i traje do 15.svibnja

        Tehnika sadnje cijepova u jame je sljedeća: sipkiju zemlju stavimo na dno jame u obliku humka i na humak stavljamo pripremljen cijep (sl. 4, sl. 5). Vrh cijepa smjestimo uz kolac (sl. 6). Zatim dodajemo 5 - 7 kg zreloga stajskoga gnoja, koji stavljamo po cijeloj jami i dobro ugazimo (sl. 7). Stajski gnoj možemo staviti u dvije razine, tj. odmah na dno jame, pa preko njega sipku zemlju, cijep pa opet sipku zemlju i drugi sloj stajskoga gnoja (sl. 8). U oba slučaja svakom cijepu dodamo 3 - 4 litre vode (do razine tla jamu ispunimo lošijom zemljom).

        Ako cijep nije parafiniran, onda se prekrije sipkom zemljom, odnosno nahumči (sl. 9, sl. 10). Za parafinirane cijepove ova je mjera nepotrebna. Takve cijepove treba više "paziti" i redovito zalijevati i njegovati. Zato ova tehnika nije preporučljiva na većim površinama, jer nemaju sustava za natapanje vinograda. Zaštitni prsten oko cijepa od različitih materijala (plastika) Također možemo koristiti i polivinilski prsten (5 cm promjera i 15 cm visine) u kombinaciji s parafiniranjem. Prsten rastavimo odmah, prilikom sadnje (sl. 11), a tijekom vegetacije skidamo ga lagano s istjeralog cijepa.

Sadnja vinove loze - Foto album

  • Priprema jame: slika 1 - 4
  • Priprema smjese za privremeno čuvanje cijepa: slika 5 - 8
  • Priprema cijepa: slika 9 - 14
  • Sadnja cijepa: slika 15 - 26

Posebni zaštitni tuljac za vinovu lozu

Praktične novosti kod sadnje vinove loze

Posebni zaštitni tuljac za vinovu lozu

        Kod sadnje novog vinograda ili kod dodatne sadnje, podsađivanje trsnih cijepljenki u stari vinograd, možemo si pomoći sa praktičnim dodacima. Svatko tko sadi vinovu lozu si želi  da bi loza imala optimalan rast te čim manje problema do prvog uroda. Sadnja i uzgoj vinograda bit će uspješnija, ako ćemo uvažavati nekoliko praktičnih savjeta. Kod sadnje upotrebljavamo posebne startne tablete PLANTELA, po jednu tabletu na trs, dodajemo je kod sadnje  pokraj korijena loze i to tako da tabletu prelomimo na dva djela i postavimo je kraj korijena, tako se dio korijena uraste u  takvu tabletu.

        Startna tableta počinje djelovati jer ima sve hranjive sastojke u sebi, koje trsni cijep treba, te počinje lijepo i brzo rasti, naime tableta djeluje tri godine. U jamu za sadnju  jednakomjerno kod zasipavanja korjena trsnog cijepa dodamo i AGROGEL, to su zrnca koja akumuliraju vodu te ju daju  korjenskom sistemu trsa, AGROGEL za zadržavanje vlage u zemlji sprječava sušu u svojoj funkciji u sadnoj jami djeluje do 7 godina. Kada je loza posađena, odmah se na kolac i trs postavi POSEBNI ZAŠTITNI TULJAC, koji ima više funkcija te se u Sloveniji upotrebljava već više godina, njegova upotreba se širi u Austriju i Hrvatsku.


Provjerene prednosti upotrebe posebnog zaštitnog tuljaca:
  • mogućnost rane sadnje vinove loze
  • spriječavanje ili bitno smanjivanje šteta od proljetnih mrazeva
  • brži rast izdanka loze, tuljac povučemo prema gore, glavu čokota opljevimo te ostavimo samo jedan do dva  izdanka te tuljac spustimo nadole
  • otpada dva vezivanja mladog izdanka na kolac jer tuljac fiksira izdanak mladog trsa
  • špricanje u vrijeme rasta u tuljcu gotovo i nije potrebno
  • tuljac ima rupice za prozračivanje sa funkcijom kruženja zraka
  • zaštita izdanka od tuče (ledeni grad), jakog vjetra, te od oštečenja  prouzrokovanih divljači poput srne  ili zeca u ljeti i zimi
  • mlada loza je zaštićena  kod košnje flaksericom jer tuljac sprečava ozljede
  • kod podsađivanja u stari vinograd  je loza vidljivija, tuljac je štiti kod košnje i tretiranjem (špricanjem) sa herbicidima

        POSEBNI ZAŠTITNI TULAC imamo  na vinovi lozi dvije godine, ali zbog sigurnosti mlade loze možemo i dulje, jer može se dogoditi da u zimi i u ljeti zečevi i srne pojedu mladi izdanak trsa sve do korijena i tako se izgubi dodatna godina do uroda vinove loze.

        Kod dodatnog dosađivanja loze u starom vinogradu korisno je upotrebiti PLANTELA tablete jer pomažu mladom trsu, da je jakog rasta i brzu izbija van, iako je sprječavan od sjene starih trsova, te isto AGROGEL za zadržavanje vlage u sadnoj jami te POSEBNI ZAŠTITNI TULJAC, koji štiti mladi trs. Ukoliko tako postupimo, loza će biti jaka, ubrzo će biti na žici a drugu ili treću  godinu nakon sadnje  dat će prvi urod grožđa. Sve savjete u vezi  gore opisanog postupka sadnje, te upotrebe ZAŠTITNOG TULJCA koji je patentno zaštićen kod nas, PLANTELA TABLETA  te AGROGEL sa uputama možete dobiti kod nas u rasadniku za vinovu lozu, Rast - Baznik u Krškoj vasi kod Brežica.

        Sadni materijal i sve dodatne informacije možete pronaći u Brežicama (Slovenija) u tvrtki Rast.
Anton Baznik
"RAST" -  Krška vas kraj Brežica
telefon: +386-7-4959-344,
mobitel: +386-31-678-217,
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.,