Crna pjegavost vinove loze

(Phomopsis viticola)

          Općenito. Ova bolest proširena je u gotovo cijeloj Hrvatskoj u zabrinjavajućim razmjerima. U Sjevernoj Americi poznata je pod nazivom „dead arm“ odnosno „mrtva ruka“ zbog propadanja rozgve. U literaturi se može pronaći i pod nazivom „eskorioza“. Gubici uroda zbog zaraze crnom pjegavosti mogu se popeti i do 30% u povoljnim uvjetima za razvoj.

          Biologija. Ova gljiva prezimi u obliku micelija u rozgvi na čokotu ili na tlu. Prije početka vegetacije formiraju se piknidi (plodna tijela gljive) iz kojih u proljeće izlazi velik broj piknospora posebice za vrijeme kišnog vremena. Piknospore izlijeću i u kasnijoj vegetaciji iako znatno manje. Ova gljiva ima dva tipa spora: ovalne do eliptične spore „A“ koje su sposobne obaviti infekciju i nitaste, zakrivljene na krajevima „B“ spore. Bolest prodire u tkivo domaćina preko puči i rana. Piknospore inficiraju vinovu lozu u širokom rasponu temperatura (1 – 37°C), a optimum za razvoj je 23°C uz 98 – 99% relativne vlažnosti zraka.

          Simptomi. Javljaju se na mladicama, kod nekih sorti na rozgvi, listovima i peteljkovini grozda. Na listovima se javljaju žućkaste pjege promjera 2 – 3 mm, a u sredini pjege nalazi se crna točka. List se deformira i zaostaje u rastu i razvoju. Na peteljci lista nastaje uzdužna nekroza crne ili tamno plave boje. Na mladicama se javljaju ulegnuta mjesta ovalnog oblika, najčešće na prvih sedam internodija,0 također tamno plave ili crne boje, a posljedica je to odumiranja stanica. Rastom mladica pjege se povećavaju. Javlja se pukotina koja poprimi smeđu boju. Ovi simptomi najuočljiviji su nakon odrvenjavanja mladica. Rozgva poprima pepeljasto srebrnu boju na kojoj se tijekom zime formiraju piknidi, plodna tijela gljive, u obliku malih kuglica. Na zaraženoj se rozgvi pupovi ne formiraju jednakomjerno. Na peteljkovini nekih sorata nastaju tamno smeđa polja poput nekroza. Sa rozgve se zaraza može proširiti i na krakove koji potpuno slabe i osuše se.

          Zaštita. Bolest se širi i prenosi zaraženim sadnim materijalom, stoga je upotreba zdravog sadnog materijala jedna od osnovnih mjera zaštite. Rezidbom se treba odstraniti što je moguće više zaraženih lucnjeva, a svu zaraženu rzogvu treba iznijeti iz vinograda i uništiti. Zaoravanjem rozgve ostavlja se znatan infektivni potencijal u vinogradu. Potrebno je i izbalansirati gnojidbu. Ove preventivne mjere najčešće su dovoljne za zaštitu manje osjetljivih sorata. Bolest se brzo širi i teško ju je iskorijeniti, stoga se u treba sustavno suzbijati. Suzbijanje kemijskim sredstvima prvo je potrebno obaviti u zimu prskanjem bakrenim preparatima i to neposredno pred kretanje vegetacije. Nakon toga preporučuju se još dva prskanja, u stadiju B – C i u stadiju D – E. Sredstva koja imaju dozvolu za suzbijanje crne pjegavosti vinove loze su:

PRIPRAVAK

AKTIVNA TVAR

CRVENO ULJE

parafinsko ulje, bakarni oksid

CUPRABLAU-Z 35 WG

bakarni oksiklorid

NORDOX 75 WG

bakarni oksid

CURZATE F

cimoksanil

MIKAL FLASH

fosetil, folpet

MIKAL PREMIUM F

iprovalikarb, fosetil, folpet

POLYRAM DF

metiram

DELAN PRO

ditianon, kalijevi fosfonati